Multimedija

Osim sakupljanja, zaštite i interpretacije građe, jedan od glavnih zadataka muzejske djelatnosti je i prezentacija građe i kulturnih fenomena povezanih s materijalnom kulturom kojom se bavimo. Vođeni tim ciljem, a koristeći mogućnosti internetskih alata, nastojimo približiti našu djelatnost širem krugu publike.

Šorom i sokakom stare Đakovštine 27. siječnja od 18 sati:

70 godina Muzeja Đakovštine

Obljetnička godina Muzeja Đakovštine počela je u prosincu 2021. godine obilježavanjem 70 godina od formalnog osnutka Muzeja Đakovštine, a završila se obilježavanjem 70 godina od otvorenja prvog stalnog postava 22. studenog 1952. godine. Tijekom ovih godina, djelatnici Muzeja ostvarili su brojne muzeološke projekte, etnografska istraživanja, arheološka iskopavanja i povijesna proučavanja, a izabrani dio tog impresivnog muzeološko – znanstvenog niza donosimo Vam u videu s probranim fotografijama s različitih otvorenja izložbi, promocija knjiga te arheoloških i etnografskih istraživanja.

Đakovo 60-ih godina 20. stoljeća

U Fototeci Muzeja Đakovštine čuvaju se dijapozitivi fotografija snimljenih između 1965. i 1967. godine na različitim lokacijama u gradu Đakovu i okolici. Zanimljivost ovih fotografija je upravo činjenica da su nastali u boji što čini da kadrovi nekadašnjeg Đakova izgledaju živopisno i dojmljivo. Lice grada je ispunjeno i okruženo zelenilom koje pokriva prostore na kojima su niknule današnje ulice i naselja.

Odabrala i priredila: Jelena Boras, kustosica
Digitalizirani dijapozitivi iz fototeke Muzeja Đakovštine
snimci nastali 1965., 1966. i 1967. g.
Glazba: Josipa Lisac – Što me čini sretnom (1968.)

Prostor Đakovštine u 16. stoljeću

VIRTUALNA IZLOŽBA ‘Novi Perkovci – Krčavina’

Virtualna izložba je segment izložbe ‘Novi Perkovci – Krčavina’ autorica dr. sc. Katarine Botić i Jelene Boras koja je bila postavljena u prosincu 2021. godine u Muzeju Đakovštine. Obuhvaća 30 predmeta a osim fotografija predmeta obuhvaća i tekstualni dio tiskanog kataloga. Izložba prikazuje i film snimljen tijekom samih istraživanja, 2005. i 2006. godine. Nadamo se ovakvim pristupom biti dostupniji zainteresiranoj publici i svima koji zbog  epidemioloških uvjeta nisu bili u mogućnosti posjetiti izložbu. Isto tako, na ovaj način smo izložbu Novi Perkovci – Krčavina učinili trajno dostupnom, čak i nakon što ju fizički uklonimo nakon njezinog trajanja iz našeg izložbenog prostora.

Kretanje kroz izložbu je desnim klikom miša u željenom smjeru ili dodirom zaslona na pametnim telefonima u željenom smjeru kretanja. Izložba je interaktivna, klikom na postere otvaraju se popratni tekstovi, a klikom na predmete otvaraju se kataloški opisi.

Virtualnu izložbu na platformi Artsteps izradila je Jelena Boras, mag. arheol., kustosica arheološke zbirke.

Povijesni atlas Đakovštine – drugi dio

(izradila: Jelena Boras, mag. arheol., kustosica arheološke zbirke)

Kako li je Đakovo izgledalo prije 800 godina?

Dragi naši najmlađi pratitelji i prijatelji,
zapitali smo se kako bi srednjovjekovno Đakovo moglo izgledati kada bismo ga se odlučili približiti dječjem uzrastu kroz video igru ili kroz animirani film. Na žalost, ne možemo znati kako je baš točno ili približno koji dio naselja izgledao niti koliko je ljudi živjelo u njemu ali zato smo se oboružali maštom i zamislili nešto idealizirano poput ovog crteža iz videa 🙂
Prije nego su se biskupi preselili u Đakovo (prije oko 770 godina), ovdje je zasigurno postojalo već nekakvo naselje, koje se zvalo Diaco. Ne znamo točno kada je nastalo niti kako je izgledalo, ali zamislili smo da je to naše (pra) Đakovo imalo svoju drvenu utvrdu, naselje zaštićeno opkopima i drvenim kolcima, kuće za stanovanje unutar zaštićenog dijela, radioničke prostore, mjesto s tezgama na kojima su trgovci prodavali svoju robu, i tko zna što još sve ne. Izvan palisada i jaraka koji su bili ispunjeni vodom, vjerojatno se nalazio dio na kojemu su stanovnici Đakova obrađivali plodne njive ili su možda imali pokoju farmu sa životinjama ili možda vlastelinsku šumu.
Bilo bi jako zanimljivo, ali zasigurno i teško živjeti u toj dalekoj prošlosti!

(izradila: Jelena Boras, mag. arheol., kustosica arheološke zbirke)

Program: Inkarnate Pro
Glazba: Tavern Loop One by Alexander Nakarada
Fantasy realm – Medieval city sounds

Igra Memory

(izradila: Ivana Dević, mag. ethol. et anthrop., kustosica etnografske zbirke)

Etno – pitalica

(izradila: Ivana Dević, mag. ethol. et anthrop., kustosica etnografske zbirke)

Grobovi i groblja na prostoru grada Đakova

(izradila: Jelena Boras, mag. arheol., kustosica arheološke zbirke)

Povijesni atlas Đakovštine

(izradila: Jelena Boras, mag. arheol., kustosica arheološke zbirke)

Povijesni atlas Đakovštine – Muzej Đakovštine (muzej-djakovstine.hr)

Kronologija Đakovačke povijesti od prvog spomena do 19. stoljeća

(izradila: Jelena Boras, mag. arheol., kustosica arheološke zbirke)

Kviz ”Koliko dobro poznaješ Đakovštinu?”

(izradila: Jelena Boras, mag. arheol., kustosica arheološke zbirke)

Naš prostor Đakovštine velik je oko 830 km², a unutar njega smjestilo se 60 naselja ( jedan grad, 54 sela i 5 zaseoka prema klasifikaciji Topografske karte RH). Znate li ih sve nabrojati? A locirati?

Klikom na sliku dolje možete vidjeti rješenja kviza, ukoliko imate poteškoća s rješavanjem.

Karta arheoloških lokaliteta s područja Đakovštine

Pregled svih do sada zabilježenih arheoloških nalazišta s područja Đakovštine, kojih trenutno ima više od stotinu, inovativan je pristup prezentaciji rezultata arheoloških istraživanja.  Svaki lokalitet upotpunjen je informacijama iz recentne literature, sve je smješteno u dostupne Google karte. Interaktivna karta arheoloških lokaliteta u Đakovštini osmišljena je kako bismo javnosti, putem virtualnog okruženja, ponudili sistematiziranu bazu podataka o arheološkom bogatstvu prostora kojim se naš Muzej bavi.

Kako koristiti kartu?

Plavom ikonicom na karti su označeni istraživani položaji, a crvenom oni s kojih je samo prikupljen arheološki materijal. Klikom na pojedini lokalitet otvara se informativni okvir koji sadrži sliku, kratki opis, stanje zaštićenosti te pregled literature u kojoj se taj lokalitet spominje.

Karta je još uvijek u fazi izrade te je svakodnevno nadograđujemo i nadopunjujemo novim podacima. Ukoliko imate kakvu primjedbu, prijedlog ili dopunu, obratite se autorici projekta, Jeleni Boras putem maila: boras.jelena@gmail.com

Arheološka zona Grada Đakova

Arheološka zona grada Đakova pokriva područje srednjovjekovnog Đakova koje se sastojalo od utvrde (castrum) unutar koje se nalazila katedrala i biskupski dvor, utvrđenog dijela mjesta, odnosno trgovište ( oppidum, forum, civitas) unutar koje su se nalazile kanoničke kurije i franjevački samostan, te neutvrđenog dijela gdje su se nalazile kuće mještana i župna crkva . Nosi oznaku Z-3371 i prema zakonima i pravilnicima o zaštiti i očuvanju  kulturnih dobara, obavezuje arheološko iskopavanje ili nadzor prilikom radova u vidu zemljanog iskopa.

Iz Prostornog plana uređenja Grada Đakova:

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza, te se stoga na ove lokalitete koji su registrirani i preventivno zaštićeni, ali i na preostalo područje Grada Đakova primjenjuju propisane odredbe ovog Zakona.

Na tim lokalitetima svi zemljani radovi moraju se izvesti pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenja.

Evidentiranim arheološkim lokalitetima nije definiran položaj i rasprostranjenost. Radi njihove daljnje identifikacije te otkrivanja i drugih mogućih nalazišta na području grada Đakova, potrebno je obaviti rekognosciranje terena, detaljno kartiranje i dokumentiranje, temeljem kojih će se odrediti mjere zaštite nalazišta i nalaza.

Također, ukoliko bi se na području Grada Đakova prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova, naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti, te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja nalazišta i nalaza.

Na području Grada Đakova radi detaljne identifikacije kao i otkrivanja drugih mogućih nalazišta potrebno je obaviti rekongnosciranje terena (arheološki pregled područja), detaljno kartiranje i dokumentiranje temeljem kojih će se odrediti ciljane mjere zaštite nalazišta i nalaza.

Ukoliko se prilikom rekognosciranja terena pronađu nov a do sada nepoznata arheološka nalazišta na iste se primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10;) i Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10). Novopronađena arheološka nalazišta mogu se koristiti na dosad uobičajeni način, a ukoliko se na istom planira izvođenje građevinskih radova, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite te prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku.

Zbornik Muzeja Đakovštine dostupan na Portalu znanstvenih časopisa ”Hrčak”

Od 2018. godine Muzej Đakovštine sukcesivno objavljuje dosadašnja izdanja Zbornika Muzeja Đakovštine. Na web adresi https://hrcak.srce.hr/zmdj možete pregledati i besplatno preuzeti sva izdanja Zbornika raspoređenih po člancima.

Crtež Đakova iz 1697. godine

(izradila: Jelena Boras, mag. arheol., kustosica arheološke zbirke)

Digitalni model reljefa okolice Đakova te istočne Hrvatske

(izradila: Jelena Boras, mag. arheol., kustosica arheološke zbirke)

Kako je i samim imenom našega muzeja, djelatnost usmjerena na geografski definirani prostor tj. Đakovštinu, jedna od bitnijih zadaća muzejskih djelatnika je upoznati taj prostor detaljnije. Razvojem današnjih suvremenih tehnologija, koje su dostupne u besplatnom obliku kroz različite programe, odlučili smo se na korak dalje – predstavljanje prostora u virtualnom okruženju putem besplatne platforme Sketchfab. Riječ je o trodimenzionalnom predstavljanju prostora šire okolice grada Đakova te šire okolice Đakovštine, na kojemu su naznačene reljefne karakteristike, a zbog lakšeg snalaženja, kao glavni sloj prikaza odabrali smo satelitsku snimku Državne geodetske uprave. Navigacijom mišem, krećete se u svim smjerovima iznad i oko modela. Ovakav način prikaza se pokazao vrlo zanimljivim u promatranju okoliša u kojemu se formiralo današnje Đakovo, gledajući iz malo šire perspektive nego li one svakodnevnih prolaznika.

Prijedlog izgleda Ibrahim pašine džamije iz 16.st.

Džamiju na mjestu današnje župne crkve Svih svetih u Đakovu izgradio je gazi Mehmed -beg Memibegović između 1545. i 1565. godine. Građena je opekom i kamenom, bila je ožbukana iznutra i izvana, a sa zapadne strane stojao je minaret. Nakon prestanka turske uprave u Đakovu, džamija je pretvorena u katoličku crkvu sv. Gjurgja, dok je danas posvećena Svim svetima. Važnost ovoga kulturnog spomenika leži u činjenici da se radi o jedinoj do danas cjelovito sačuvanoj džamiji u Slavoniji. Današnji prezentacijski oblik, kojim su zastupljene sve građevinske faze, zgrada je poprimila opsežnim rekonstrukcijskim radovima krajem prošlog stoljeća. Virtualnu rekonstrukciju prijedloga izvornog izgleda džamije za potrebe izložbe Muzeja Đakovštine ‘’In villa que vocatur Diaco – rezultati arheoloških istraživanja u Đakovu’‘ izradio je Marin Mađerić prema nacrtu i uputama Tone Papića. Makete svih građevinskih faza ovoga objekta izložene su u samoj crkvi.

Virtualna izložba Rijetke i lijepe knjige iz fonda Knjižnice Muzeja Đakovštine

Prezentacija izbora knjiga iz fonda muzejske knjižnice, poredana kronološkim slijedom. Prvotno objavljena 26. siječnja 2024. tijekom Noći muzeja:

Rijetke i lijepe knjige iz fonda Knjižnice Muzeja Đakovštine