Multimedija

Osim sakupljanja, zaštite i interpretacije građe, jedan od glavnih zadataka muzejske djelatnosti je i prezentacija građe i kulturnih fenomena povezanih s materijalnom kulturom kojom se bavimo. Vođeni tim ciljem, a koristeći mogućnosti internetskih alata, nastojimo približiti našu djelatnost širem krugu publike.

Karta arheoloških lokaliteta s područja Đakovštine

Pregled svih do sada zabilježenih arheoloških nalazišta s područja Đakovštine, kojih trenutno ima više od stotinu, inovativan je pristup prezentaciji rezultata arheoloških istraživanja.  Svaki lokalitet upotpunjen je informacijama iz recentne literature, sve je smješteno u dostupne Google karte. Interaktivna karta arheoloških lokaliteta u Đakovštini osmišljena je kako bismo javnosti, putem virtualnog okruženja, ponudili sistematiziranu bazu podataka o arheološkom bogatstvu prostora kojim se naš Muzej bavi.

Kako koristiti kartu?

Plavom ikonicom na karti su označeni istraživani položaji, a crvenom oni s kojih je samo prikupljen arheološki materijal. Klikom na pojedini lokalitet otvara se informativni okvir koji sadrži sliku, kratki opis, stanje zaštićenosti te pregled literature u kojoj se taj lokalitet spominje.

Karta je još uvijek u fazi izrade te je svakodnevno nadograđujemo i nadopunjujemo novim podacima. Ukoliko imate kakvu primjedbu, prijedlog ili dopunu, obratite se autorici projekta, Jeleni Boras putem maila: boras.jelena@gmail.com

Arheološka zona Grada Đakova

Arheološka zona grada Đakova pokriva područje srednjovjekovnog Đakova koje se sastojalo od utvrde (castrum) unutar koje se nalazila katedrala i biskupski dvor, utvrđenog dijela mjesta, odnosno trgovište ( oppidum, forum, civitas) unutar koje su se nalazile kanoničke kurije i franjevački samostan, te neutvrđenog dijela gdje su se nalazile kuće mještana i župna crkva . Nosi oznaku Z-3371 i prema zakonima i pravilnicima o zaštiti i očuvanju  kulturnih dobara, obavezuje arheološko iskopavanje ili nadzor prilikom radova u vidu zemljanog iskopa.

Interaktivni tlocrt srednjovjekovnih Gorjana

Gorjani su, u srednjemu vijeku, bili sjedište plemićke obitelji Gorjanski, čiji su pripadnici obnašali visoke dužnosti na dvoru hrvatsko – ugarskih kraljeva. Iz srednjovjekovnih izvora saznajemo da su Gorjani bili razvijeno središte sa utvrđenim plemićkim obitavalištem dok su neki ostaci iz tog vremena i danas vidljivi u prostoru (npr. obrambeni jarci, ostaci opkopa oko srednjovjekovne utvrde na današnjem groblju, itd.). O izgledu srednjovjekovnih Gorjana pisao je Krešimir Regan u radu Gorjani – srednjovjekovno sijelo plemićke obitelji Gorjanski (Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Vol. 6 No. 1, 2006. str 127 – 159.) a prema njegovim tumačenjima sastavili smo ovaj interaktivni tlocrt mogućeg izgleda i ustroja Gorjana u srednjemu vijeku. U novije vrijeme se provode arheološka istraživanja na prostoru sela i okolice, a u skladu sa novim spoznajama i ovaj prikaz će se mijenjati.

 

Zbornik Muzeja Đakovštine dostupan na Portalu znanstvenih časopisa ”Hrčak”

Od 2018. godine Muzej Đakovštine sukcesivno objavljuje dosadašnja izdanja Zbornika Muzeja Đakovštine. Na web adresi https://hrcak.srce.hr/zmdj možete pregledati i besplatno preuzeti posljednjih pet izdanja Zbornika raspoređenih po člancima.

Digitalni model reljefa okolice Đakova te istočne Hrvatske

Kako je i samim imenom našega muzeja, djelatnost usmjerena na geografski definirani prostor tj. Đakovštinu, jedna od bitnijih zadaća muzejskih djelatnika je upoznati taj prostor detaljnije. Razvojem današnjih suvremenih tehnologija, koje su dostupne u besplatnom obliku kroz različite programe, odlučili smo se na korak dalje – predstavljanje prostora u virtualnom okruženju putem besplatne platforme Sketchfab. Riječ je o trodimenzionalnom predstavljanju prostora šire okolice grada Đakova te šire okolice Đakovštine, na kojemu su naznačene reljefne karakteristike, a zbog lakšeg snalaženja, kao glavni sloj prikaza odabrali smo satelitsku snimku Državne geodetske uprave. Navigacijom mišem, krećete se u svim smjerovima iznad i oko modela. Ovakav način prikaza se pokazao vrlo zanimljivim u promatranju okoliša u kojemu se formiralo današnje Đakovo, gledajući iz malo šire perspektive nego li one svakodnevnih prolaznika.

 

 

Prijedlog izgleda Ibrahim pašine džamije iz 16.st.

Džamiju na mjestu današnje župne crkve Svih svetih u Đakovu izgradio je gazi Mehmed -beg Memibegović između 1545. i 1565. godine. Građena je opekom i kamenom, bila je ožbukana iznutra i izvana, a sa zapadne strane stojao je minaret. Nakon prestanka turske uprave u Đakovu, džamija je pretvorena u katoličku crkvu sv. Gjurgja, dok je danas posvećena Svim svetima. Važnost ovoga kulturnog spomenika leži u činjenici da se radi o jedinoj do danas cjelovito sačuvanoj džamiji u Slavoniji. Današnji prezentacijski oblik, kojim su zastupljene sve građevinske faze, zgrada je poprimila opsežnim rekonstrukcijskim radovima krajem prošlog stoljeća. Virtualnu rekonstrukciju prijedloga izvornog izgleda džamije za potrebe izložbe Muzeja Đakovštine ‘’In villa que vocatur Diaco – rezultati arheoloških istraživanja u Đakovu’‘ izradio je Marin Mađerić prema nacrtu i uputama Tone Papića. Makete svih građevinskih faza ovoga objekta izložene su u samoj crkvi.